Omukithi gwoMalaria gwadhipaga aantu 15
Okuza petameko lyomumvo, aavu 630 oya pangwa moNamibia, omanga aantu 15 ya hulitha komalaria.
Shika otashi yelekanithwa naavu 287 ya taambelwa moombete noonakusa yaha-mano ya lopotwa mumvogu , kuuministeli wuundjolowele.
Minista yuundjolowele Kalumbi Shangula okwa ti omiyalu otadhi holola kutya okuza muJanuali sigo Maalitsa nuumvo, iiponga yomalaria 6 147 oya lopotwa.
“Aavu ya taambelwa moombete noonakusa oyi indjipala shi vule pulwaali, okuyelekan-itha nomiyalu dha lopotwa moshikako-thimbo sha faathana mumvogu,” Shangula okwa popi pedhimbuluko lyEsiku yUundjolowele Paigwana moRundu kuyele oshiwike shika.
“Shika otashi limbilike notwa pumbwa oku-longa neitulomo tu kandule po uupyakadhi mbuka nokushonopeka uuvu womalaria nomaso moshilongo shetu," Minista yuundjolowele a ti.
MoNamibia, malaria oku li miitopolwa 10 yomiitopolwa 14, noyo Kavango Uuzilo, Kavango Uuninginino, Ohangwena, Zambe-zi, Omusati, Oshana, Kunene, Oshikoto, Omaheke, nOtjozondjupa.
Iiyakulitho
Shangula okwa holola kutya iiyakulitho iiwanawa noonkambadhala odha ningwa okukomba mo malaria.
“Shika osha kwatela mo omiti dhomalaria, oonete dhoomwe oombwanawa, opombela momagumbo nokweendeleka elunduluko momaihumbato aantu ya tsuwe omukumo ya tule miilonga oonkambadhala ndhika pauhandimwe okupitila melongopukululo lya ‘Ehulilo lyaMalaria olya tameka nangame ’ elongopukululo otali hulu mo2027."
Minista okwa tsu omukumo aakwashigwa-na ya ye koshipangelo mbalambala uuna taya ehama nenge ye na omandhindhiliko gomalaria. Omandhindhiliko ongaashi uupyu wa londa, omutse, uuwehame moontumba nenge pomatsakaneno goma-sipa, uutalala nokukakama, okuyenayenwa( okutala okukunga) nonkungo nomvulwe.
“Atuheni natu kutheni ombinga tu keelele omaso momidhingoloko dhetu taga etwa kumalaria. Otatu vulu okusindana moku-kondjitha malaria mokupitika aaniilonga yopombela ya pombele momagumbo getu. Otatu vulu okusindana mokukondjitha ma-laria paku longitha mondjila iigamenitho yopaumwene nokuzala oombindja dhomaako omale noombulukweya. Natu heye mo omwiidhi momagumbo getu nokulala monete yoomwe kehe siku. Muukumwe, otatu vulu okushonopeka uuvu womalaria momidhingoloko dhetu,” Minista a dhenge omuthindo.
Okwaa na uuyelele
Shangula okwa fatulula kutya omanga eandjaganeko lyomauyelele guundjolowele olya ningwa oomvula noomvula, aantu oy-endji ohaya ehama omikithi hadhi keelelwa nayalwe otaa ehama nonande kaye shi wo.
“Etompelo okwaa na uuyelele ne longo lyuundjolowele. Otwa pumbwa okulundu-lula onkalo ndjika nokwaandjaganeka omauyelele gopaundjolowele momidhin-goloko dhetu. Esiku lyuundjolowele paig-wana otali lalakanene okuhwahwameka oonkambadhala dhaakuuyuni, iilongo noo-handimwe ya nkondopeke eagandjaneko lyomauyelele guundjolowele, okulundulula omaihumbato nokugwedhela ongushu koonkambadhala dheandjaganeko lyo-mauyelele guundjolowele."
Minista okwa zimine kutya epangelo noma-hangano galwe naga itule mo nokugandja omayakulo ga pumbiwa "kaantu yetu, kehe mpoka ye li, yaa mone iihuna molwa oshi-maliwa."
Okwa ti shika oshi na uuningilo notashi tsa-kanithwa okupitila metopolo nawa ne-longitho lyoonzo dhi li po kaakuthimbinga moshigwana noohandimwe ya gumwa.
"Shika otashi ti kehe gumwe gomutse na dhiginine uundjolowele we oshoka uundjolowele ohau tamekele momagumbo getu nomomidhingoloko dhetu," okwa gwedha po.
[email protected]
Shika otashi yelekanithwa naavu 287 ya taambelwa moombete noonakusa yaha-mano ya lopotwa mumvogu , kuuministeli wuundjolowele.
Minista yuundjolowele Kalumbi Shangula okwa ti omiyalu otadhi holola kutya okuza muJanuali sigo Maalitsa nuumvo, iiponga yomalaria 6 147 oya lopotwa.
“Aavu ya taambelwa moombete noonakusa oyi indjipala shi vule pulwaali, okuyelekan-itha nomiyalu dha lopotwa moshikako-thimbo sha faathana mumvogu,” Shangula okwa popi pedhimbuluko lyEsiku yUundjolowele Paigwana moRundu kuyele oshiwike shika.
“Shika otashi limbilike notwa pumbwa oku-longa neitulomo tu kandule po uupyakadhi mbuka nokushonopeka uuvu womalaria nomaso moshilongo shetu," Minista yuundjolowele a ti.
MoNamibia, malaria oku li miitopolwa 10 yomiitopolwa 14, noyo Kavango Uuzilo, Kavango Uuninginino, Ohangwena, Zambe-zi, Omusati, Oshana, Kunene, Oshikoto, Omaheke, nOtjozondjupa.
Iiyakulitho
Shangula okwa holola kutya iiyakulitho iiwanawa noonkambadhala odha ningwa okukomba mo malaria.
“Shika osha kwatela mo omiti dhomalaria, oonete dhoomwe oombwanawa, opombela momagumbo nokweendeleka elunduluko momaihumbato aantu ya tsuwe omukumo ya tule miilonga oonkambadhala ndhika pauhandimwe okupitila melongopukululo lya ‘Ehulilo lyaMalaria olya tameka nangame ’ elongopukululo otali hulu mo2027."
Minista okwa tsu omukumo aakwashigwa-na ya ye koshipangelo mbalambala uuna taya ehama nenge ye na omandhindhiliko gomalaria. Omandhindhiliko ongaashi uupyu wa londa, omutse, uuwehame moontumba nenge pomatsakaneno goma-sipa, uutalala nokukakama, okuyenayenwa( okutala okukunga) nonkungo nomvulwe.
“Atuheni natu kutheni ombinga tu keelele omaso momidhingoloko dhetu taga etwa kumalaria. Otatu vulu okusindana moku-kondjitha malaria mokupitika aaniilonga yopombela ya pombele momagumbo getu. Otatu vulu okusindana mokukondjitha ma-laria paku longitha mondjila iigamenitho yopaumwene nokuzala oombindja dhomaako omale noombulukweya. Natu heye mo omwiidhi momagumbo getu nokulala monete yoomwe kehe siku. Muukumwe, otatu vulu okushonopeka uuvu womalaria momidhingoloko dhetu,” Minista a dhenge omuthindo.
Okwaa na uuyelele
Shangula okwa fatulula kutya omanga eandjaganeko lyomauyelele guundjolowele olya ningwa oomvula noomvula, aantu oy-endji ohaya ehama omikithi hadhi keelelwa nayalwe otaa ehama nonande kaye shi wo.
“Etompelo okwaa na uuyelele ne longo lyuundjolowele. Otwa pumbwa okulundu-lula onkalo ndjika nokwaandjaganeka omauyelele gopaundjolowele momidhin-goloko dhetu. Esiku lyuundjolowele paig-wana otali lalakanene okuhwahwameka oonkambadhala dhaakuuyuni, iilongo noo-handimwe ya nkondopeke eagandjaneko lyomauyelele guundjolowele, okulundulula omaihumbato nokugwedhela ongushu koonkambadhala dheandjaganeko lyo-mauyelele guundjolowele."
Minista okwa zimine kutya epangelo noma-hangano galwe naga itule mo nokugandja omayakulo ga pumbiwa "kaantu yetu, kehe mpoka ye li, yaa mone iihuna molwa oshi-maliwa."
Okwa ti shika oshi na uuningilo notashi tsa-kanithwa okupitila metopolo nawa ne-longitho lyoonzo dhi li po kaakuthimbinga moshigwana noohandimwe ya gumwa.
"Shika otashi ti kehe gumwe gomutse na dhiginine uundjolowele we oshoka uundjolowele ohau tamekele momagumbo getu nomomidhingoloko dhetu," okwa gwedha po.
[email protected]
Comments
Namibian Sun
No comments have been left on this article